Iza kulisa: Kako je Zagreb izgubio sjedište europske carinske agencije

Kako je Lille nadigrao sve druge europske gradove i što se događalo iza kulisa, otkriva Politico.

Yann Favennec, 47-godišnji voditelj projekta kandidature Lillea za sjedište nove carinske agencije EU-a, okupio je svoj četveročlani tim u 8:30 u uredu na rubu Pariza. Uz kavu i kroasane na stolovima te simulatore glasanja na velikom ekranu, pripremili su se pratiti natjecanje u kojem je sudjelovalo devet kandidata, među kojima je bio i Zagreb.

Intenzivno lobiranje na najvišoj razini, strateško oblikovanje javnog mišljenja i pomno praćenje ambicija europskih zastupnika u oblikovanju procesa učinili su Lille snažnim kandidatom od samog početka. Pomogla je i lokacija grada, udaljenog manje od sat vremena vlakom od Bruxellesa, spremno sjedište za useljenje te nacionalna carinska uprava s velikim iskustvom.

Kada je Lille proglašen pobjednikom ubrzo nakon ručka, "u uredu je zavladala eksplozija oduševljenja", rekao je Favennec za Politico, prepričavajući put do uspjeha.

Nenadmašno Macronovo lobiranje

Nova agencija EU-a, s oko 250 zaposlenih, ključni je element reforme carinskog sustava koja treba ojačati suradnju između 27 nacionalnih agencija i odgovoriti na sve veći priljev paketa koje šalju platforme za internetsku trgovinu.

Kampanja je uključivala lobiranje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na marginama međunarodnih sastanaka te posjete izaslanika i najmanjim državama članicama EU-a. Osim napete završnice s Rimom, gotovo sve je prošlo prema planu.

Pascal Lamy, iskusni trgovinski diplomat koji je savjetovao kandidaturu, rekao je da je Francuska naučila lekciju iz poraza kad je Lille 2017. izgubio utrku za sjedište Europske agencije za lijekove od Amsterdama.

"Pobijedili smo zato što smo prošli put izgubili. To je bio velik šok. Analizirali smo što nije funkcioniralo i napravili suprotno“, rekao je bivši čelnik Svjetske trgovinske organizacije i europski povjerenik za trgovinu. "Pripremili smo bolji dosje i bolje organizirali političko i diplomatsko lobiranje.“

Prednost prvog poteza

Francuska je prva krenula u utrku još prošlog studenog, organizirajući dan otvorenih vrata u Lilleu za dužnosnike iz cijele Unije, u atmosferi gotovo školskog izleta.

Delegacija je obišla bijeli toranj predviđen za sjedište agencije, flamanski stari grad te posjetila Europsku školu nazvanu po Jacquesu Delorsu. Na kraju dana više je sudionika priznalo da je rana prijava sama po sebi bila prednost.

Iza kulisa, lobiranje je započelo puno ranije. Francuska se profilirala kao predvodnik u raspravi o tome kako odgovoriti na nagli rast paketa iz internetske trgovine, osobito iz Kine. Pariz je mjesecima upozoravao na nesigurne proizvode, a zatim i samostalno uveo naknadu za obradu pošiljaka.

Drugi su krenuli prekasno

Jedan dužnosnik Europskog parlamenta upoznat s glasovanjem rekao je da su francuski predstavnici već u svibnju testirali podršku za Lille tijekom posjeta pariškoj zračnoj luci Charles de Gaulle. "Većina drugih kandidata ozbiljno je krenula tek u siječnju, što je bilo prekasno“, rekao je.

Francuska je također prepoznala želju europskih zastupnika da imaju veću ulogu u odabiru sjedišta. Već u studenome ambasador kandidature Laurent Saint-Martin najavio je kontaktiranje zastupnika. Varšava je bila jedini drugi kandidat koji je aktivno radio s europarlamentarcima, koji su u novom sustavu glasanja imali jednaku težinu kao i države članice.

Favennec je pohvalio "izvanredan lobistički rad“ predsjednika Macrona, koji je trajao sve do dana glasanja. Saint-Martin je obilazio zemlje koje nisu imale vlastite kandidate, počevši od Malte, a Lille je čak preveo svoju brošuru na sve jezike EU-a, uključujući irski i grčki.

Sraz Lillea i Rima

Najveće iznenađenje za Lille dogodilo se na dan glasanja.

Proces odabira bio je složen i uključivao je veleposlanike 27 država članica te dvoje zastupnika Europskog parlamenta. U dvostupanjskom postupku svaka je strana najprije suzila izbor s devet kandidata na dva. Ako bi obje strane izabrale istog kandidata, on bi odmah pobijedio. U suprotnom, slijedilo bi dodatno glasanje.

Vijeće EU-a brzo je odabralo Lille i Rim, što je natjeralo zastupnike da donesu odluku. "Ili ne bismo uopće izabrali Lille — što je bilo gotovo nemoguće jer je imao široku podršku — ili bismo odlučili iskoristiti veću institucionalnu moć i podržati ista dva kandidata“, rekao je dužnosnik.

Kako bi utrka ostala otvorena, zastupnici Europske pučke stranke preusmjerili su podršku s Varšave na Rim, koji dotad nije bio među favoritima.

Za Favenneca, koji je tijek glasanja pratio putem poruka, najstresniji trenutak bio je upravo paralelno glasanje. Iznenadilo ga je što se kao glavni suparnik pojavio Rim, a ne Varšava.

Nakon što su obje institucije podržale iste gradove, ciparsko predsjedništvo Vijeća pozvalo je na 30-minutnu stanku.

Telefonsko lobiranje

U prvom krugu dodatnog glasanja 24 glavna grada podržala su Lille, dok su samo tri bila za Rim.

"Vratili su se pristupu blokovskog glasanja čim su mogli“, rekao je dužnosnik Europskog parlamenta, misleći na izbor iz 2024. za sjedište europske agencije za borbu protiv pranja novca. Tada je Vijeće, jednostavnijim postupkom, praktički zaobišlo zastupnike i kao blok odabralo Frankfurt.

Rezultat prvog kruga doveo je do nove stanke u Parlamentu. Tada su, prema riječima dviju osoba upoznatih s procesom, francuski predsjednik Emmanuel Macron i talijanska premijerka Giorgia Meloni počeli telefonski lobirati kako bi pridobili dodatnu podršku za svoje kandidature.

Kako se potrebna većina smanjivala sa svakim krugom, već nakon drugog glasanja — u kojem je Lille osvojio 38 od mogućih 54 glasa — bilo je jasno da će u trećem krugu imati dovoljno za pobjedu. U završnom sučeljavanju bila je dovoljna dvotrećinska većina, odnosno 36 glasova.

"U tom smo trenutku bili sigurni u ishod, ne trijumfalni, ali sigurni“, prisjetio se Favennec. "Posljednji krug samo je potvrdio našu prednost nad Talijanima.“